Kontakt
Statkraft, najveći europski proizvođač obnovljive energije –prisutan u 21 zemlji svijeta uključujući i Hrvatsku – objavio je svoje godišnje izvješće o Scenariju niskih emisija (Low Emissions Scenario), u kojem se analiziraju glavni pokretači i učinci globalne energetske tranzicije do 2050. godine.
Izvješće Low Emissions Scenario razvilo je više od 50 Statkraftovih stručnjaka i analitičara. Scenarijem se pretpostavlja da tržišta, politike i tehnološki razvoj nastavljaju poticati prijelaz na čistu energiju na globalnoj razini. Emisije povezane s energijom u scenariju dosljedne su emisijskim putovima i ciljevima koji ograničavaju globalno zagrijavanje na nešto ispod 2 °C u ovom periodu.
-Statkraftov Low Emissions Scenario pokazuje da svijet može smanjiti emisije uglavnom uvođenjem postojećih konkurentnih čistih tehnologija u velikim razmjerima, kao što su solarna energija i energija vjetra, održivost mreže i električna vozila. Duboka dekarbonizacija – uključujući snažno smanjenje emisija također i u sektorima koje je teško smanjiti jer se njihovo postojanje ne može izbjeći – može se postići kako idemo prema 2050. godini. To zahtijeva snažnu političku volju, tehnološki napredak i tržišta koja dobro funkcioniraju. Statkraft odlučno igra vodeću ulogu u ubrzavanju prijelaza na niskougljičnu budućnost, rekao je izvršni direktor Statkrafta, Christian Rynning-Tønnesen.
Međutim, izvješće Low Emissions Scenario također upozorava kako postoje neizvjesnosti i rizici koji bi mogli odgoditi energetsku tranziciju ili je poskupjeti. Izvješće stoga po prvi puta sadrži dva dodatna scenarija, istražujući kako geopolitičke napetosti i regionalna rivalstva mogu utjecati na tempo i opseg energetske tranzicije. Scenarij suparništva čiste tehnologije pretpostavlja da će se globalne sile kao što su SAD, EU i Kina uključiti u protekcionističko natjecanje dodatno potaknuto subvencijama u lancima opskrbe čistom energijom.
Scenarij odgođene tranzicije, pak, pretpostavlja da neposredni izazovi kao što su visoka inflacija i troškovi života, nacionalna sigurnost i društveni nemiri dovode do veće kratkovidnosti u pogledu prepoznavanja ovog problema pa stoga, posljedično, i do smanjenog klimatskog djelovanja. -Važno je da vodimo računa o izborima i odlukama koje danas donosimo i kako će one utjecati na energetsku tranziciju. Negativni učinci svađa i kašnjenja u konačnici su veliki. Globalna suradnja i trgovina ključni su elementi u isplativoj i uspješnoj energetskoj tranziciji, komentira Rynning-Tønnesen.
Pritom Rynning-Tønnesen dodaje: -Statkraft ulaže velika sredstva u proširenje naših kapaciteta za proizvodnju obnovljivih izvora energije, razvoj novih rješenja za integraciju mreže i fleksibilnost, kao i u pružanje zelene energije korisnicima u svim sektorima i regijama. Izvješće Low Emissions Scenario dio je našeg doprinosa unaprjeđenju znanja i dijaloga o globalnim energetskim trendovima i scenarijima koji će oblikovati našu budućnost.
Zaključci ovog izvješća donose činjenicu da emisije povezane s energijom u izrađenom scenariju opadaju za 69 posto do 2050. u usporedbi s današnjim razinama te slijede put koji ograničava globalno zagrijavanje na ispod 2 °C, što predstavlja tempo koji je nešto brži i dublji nego što je bilo predviđeno u prošlogodišnjem izvješću.
Konkurentne čiste tehnologije i agenda energetske sigurnosti potiču dekarbonizaciju. Solarna energija ističe se kao globalni predvodnik u izvješću Low Emissions Scenario. Troškovi iskorištavanja energije vjetra i sunca, kao i troškovi baterija i električnih vozila značajno su pali tijekom posljednjeg desetljeća, čineći čiste tehnologije ekonomski atraktivnijima u usporedbi s fosilnim opcijama. Osim toga, nedavna tržišna previranja i povećane geopolitičke napetosti stavili su energetsku sigurnost vrlo visoko na dnevni red na međunarodnoj razini, što je rezultiralo pojačanim političkim pritiskom za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Prema ovom scenariju, solarna energija raste za 22 puta dok vjetar raste 12 puta do 2050. godine, u usporedbi s njihovim današnjim razinama.
Isplative tehnologije vjetra i sunca zamjenjuju fosilna goriva u sva tri scenarija, a čak i u najmanje optimističnom scenariju, vjetar i sunce značajno rastu prema 2050. u usporedbi s današnjim razinama. Europa je klimatski predvodnik u svim scenarijima, ali za postizanje kratkoročnih ciljeva emisija nužan je pristup kritičnim komponentama čistog opskrbnog lanca i regionalna suradnja. Vjetar i sunce glavne su tehnologije u tzv. „energetskom miksu” – kombinaciji različitih izvora energije – čak i u klimatski najmanje optimističnom scenariju.
Statkraftov Low Emissions Scenario pruža vrijedne uvide kreatorima politika, ulagačima, tvrtkama i potrošačima koji žele razumjeti mogućnosti i izazove budućnosti s niskim udjelom ugljika.
